Da li vaše dete često pada, sapliće se, udara u predmete, prosipa hranu ili mu je teško da uhvati loptu i obavi neke jednostavne pokrete?
Trapavost je relativno česta u detinjstvu, naročito tokom perioda intenzivnog rasta i razvoja. Ipak, važno je prepoznati kada je ona samo deo sazrevanja, a kada može ukazivati na teškoće u motoričkom razvoju.
Trapavost nije dijagnoza, već simptom koji može imati različite uzroke.
Najčešći razlozi trapavosti kod dece:
1. Nezrelost motornog razvoja
Nedovoljno razvijena koordinacija pokreta, nesavršena kontrola ravnoteže, nedovoljno iskustva u fizičkim aktivnostima. Često je kod mlađe dece i uglavnom se poboljšava sazrevanjem i vežbanjem.
2. Poremećaj razvojne koordinacije (DCD)
Ranije poznat kao razvojna dispraksija. Manifestuje se teškoće u hvatanju i bacanju lopte; probleme sa pisanjem i crtanjem, teškoće pri oblačenju i vezivanju pertli, nespretnost pri trčanju, skakanju i penjanju.
3. Poremećaji vida
Kratkovidost, dalekovidost, razrokost, poremećaji procene udaljenosti. Dete koje ne procenjuje dobro prostor može češće udarati u predmete, promašivati stepenike ili imati teškoće pri hvatanju lopte.
4. Poremećaji vestibularnog sistema
Vestibularni sistem smešten je u unutrašnjem uhu, učestvuje u održavanju ravnoteže i orijentaciji u prostoru.
Njegovi poremećaji mogu dovesti do: nestabilnosti pri hodu, čestih padova, vrtoglavice teškoća pri promeni položaja tela.
5. Senzorna intergaracija
Neka deca imaju teškoće u obradi i povezivanju informacija koje dolaze iz čula, naročito vida, dodira i propriocepcije (osećaja položaja tela u prostoru).
6. Neurološki uzroci
Poremećaji mišićnog tonusa i ravnoteže, cerebralna paraliza, ataksija, neuromišićna oboljenja, posledice povreda centralnog nervnog sistema.
7. Ortopedski uzroci
Deformiteti stopala, izraženije ravno stopalo, razlika u dužini donjih ekstremiteta, poremećaji položaja zglobova i kičmenog stuba.
8. Poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD)
Deca sa ADHD-om mogu delovati trapavo zbog: impulsivnosti i brzopletosti, nedovoljne pažnje tokom izvođenja pokreta, slabije motoričke koordinacije.
9. Mišićna slabost i neuromišićni poremećaji
Smanjena mišićna snaga ili izdržljivost mogu dovesti do nesigurnog hoda, otežanog trčanja, penjanja uz stepenice i čestih padova.
10. Umor, nedovoljno sna i opterećenje
Umor, neispavanost, iscrpljenost i smanjena koncentracija mogu privremeno uticati na preciznost pokreta i koordinaciju.
Kada trapovost kod dece traži pregled pedijatra?
- Naglo nastala trapavost ili iznenadna promena hoda.
- Sve češći padovi nakon prethodno urednog motoričkog razvoja.
- Slabost jedne ruke ili noge.
- Asimetrija pokreta.
- Gubitak ranije stečenih motoričkih sposobnosti.
- Otežano hodanje, ustajanje ili penjanje uz stepenice.
- Udružena glavobolja, povraćanje, vrtoglavica ili poremećaj ravnoteže.
Šta obuhvata ispitivanje deteta koje je izrazito trapavo?
- Detaljan pedijatrijski i neurološki pregled.
- Procenu grubih i finih motoričkih sposobnosti.
- Proveru vida i sluha.
- Procenu mišićnog tonusa, snage i refleksa.
- Procenu hoda, ravnoteže i koordinacije.
- Po potrebi, pregled dečjeg neurologa, fizijatra ili ortopeda.
Važna poruka za roditelje: Nije svako dete koje često pada ili se sapliće bolesno. Međutim, upornu i izraženu trapavost ne treba pripisivati samo nespretnosti ili fazi odrastanja. Pravovremeno prepoznavanje uzroka omogućava detetu odgovarajuću podršku.
Šta roditelji mogu da učine?
- Podstičite dete na igru i fizičku aktivnost, naročito na otvorenom prostoru.
- Omogućite mu da kroz igru vežba ravnotežu i koordinaciju.
- Ne kritikujte ga i ne upoređujte sa drugom decom.
- Pratite razvoj i pružite mu dovoljno vremena i prostora.